NOVOSTI

Treći edukacijski trening 03.-04.05.2021.

Nakon riječi dobrodošlice i predstavljanja sudionika Vesna Mlinarić stručnjakinja iz Hrvatske u ovom Projektu započela je prezentacijama  vezanim uz dostojanstveni rad i alatima koji mogu biti korisni za  ostvarivanje što višeg stupnja dostojanstvenog rada primjenom Zakona o radu i kolektivnih ugovora.

Vesna Mlinarić je prvom prezentacijom o dostojanstvenom radu u Hrvatskoj između zakona i prakse prije svega prikazala značaj svjetskih i europskih dokumenata vezanih za dostojanstveni rad i prezentirala definiciju dostojanstvenog rada koja je široka i obuhvaća više područja.. Naglasila je važne dokumente Europske unije, europskih sindikata i Međunarodne organizacije rada, te UN-a koji su pripremili alate za borbu protiv neformalnog i fleksibilnog rada. Zatim je opisala socijalni dijalog u Hrvatskoj na tri razine i to tripartitni, bipartitni na razini države, te bipartitni na razini poslodavca i radničkih predstavnika-sindikata i radničkih vijeća.

Druga se prezentacija odnosila na dobre i loše prakse u Hrvatskoj kojima se može osigurati kretanje prema dostojanstvenom radu radnika. Naravno, dobre prakse je potrebno uvažavati a loše u potpunosti zaobilaziti ili ih minorizirati.

Poseban problem su ugovori o radu na određeno vrijeme, te ugovori koje sklapaju agencije za povremeno zapošljavanje, ugovori o djelu s karakteristikama radnog odnosa, studentski rad i td. Ugovori o djelu su oblik izigravanja propisa kad ih sklapa radnik i poslodavac za redovne poslove radnog mjesta odnosno poslove koji zahtijevaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme te je upozorila primjerima na loše, ali i dobre prakse kad su sindikati uspjeli ugovoriti razna ograničenja koja su imala značajan utjecaj na dostojanstveni rad dijela radnika u Hrvatskoj.

Naglasila je također potrebu većeg broja dana godišnjeg odmora i ne ograničavanje broja dana koji se ostvare po radniku prema ugovorenim kriterijima. Problematizirala je visinu minimalne plaće u odnosu na prosječnu plaću, te konstatirala nedovoljnu njihovu visinu za dostojanstveni život unatoč mogućnosti njenog povećanja za rad blagdanom, nedjeljom, u prekovremenom radu, dvokratnom i sl. Konstatirala je kako na  sva povećanja plaće i na neoporezive iznose naknada, nagrada i potpora radnik nema pravo ako nisu ugovoreni kolektivnim ugovorima koji se na radnike primjenjuju. Ukazala je i na mogućnost ugovaranja kolektivnim ugovorima zaštitu od svih oblika diskriminacije, a temeljem odredbi koje propisuje Zakon o suzbijanju diskriminacije.

Posebno je bilo potrebno je obradila osnovne odredbe iz Zakona o zaštiti na radu kao uvod u radionicu. Vesna Mlinarić je sudionike kratko prezentacijom provela kroz temeljne odredbe Zakona o zaštiti na radu, a Alen Dujmić je prezentirao sustav obrazovanja i odgovornosti poslodavca u HŽ-u, dok je Željko Bogović  vodio radionicu. Određene su četiri grupe za radionicu u kojima je jedna osoba ostala prikupljajući informacije i informirajući grupu, a drugi članovi grupa su mijenjali grupe tako da su svi sudionici seminara sudjelovali u radu svake grupe.

Prva grupa je radila na osposobljavanju radnika za rad na siguran način, druga grupa je radila na osposobljavanju ovlaštenika i povjerenika radnika zaštite na radu, treća grupa na osposobljavanju za evakuaciju i spašavanje dok je četvrta grupa radila na sustavu upoznavanja vanjskih izvođača radova sa opasnostima i štetnostima ns željezničkim prugama.

Svi sudionici su se s posebnom pozornosti uključili u rad radionica, a posebno je značajno spomenuti da su svi članovi grupa bili jedinstveni i zajedno rješavali određene im zadatke. Rijetko je viđeno da poslodavci i predstavnici radnika imaju toliki stupanj želje i suglasja u svakoj pojedinoj grupi a onda i na razini cijele radionice.

Evaluacija seminara ostvarena je također radionicom. Sudionike smo pitali tri pitanja. O čemu ste razmišljali na seminaru? Što vam se posebno dojmilo na seminaru? Kad se vratite na radno što ćete prvo poduzeti? U odgovorima je potrebno posebno izdvojiti:

  • imamo praksu u primjeni zakona i možemo pratiti kod nas kako se propisi primjenjuju;
  • zajednički i ravnopravan rad u radionicama;
  • najviši stupanj suglasnosti radnika i poslodavaca  o pojedinim temama radionice
  • međusobno bolje upoznavanje i druženje u zajedničkom radu na seminaru i radionicama;
  • iako nam je sve poznato uvijek je potrebno podsjetiti se na propise, akte i praksu;
  • trebalo bi održavati više seminara jer su oni vrlo korisni kako za stjecanje znanja tako i za   međusobno upoznavanje.

Ovaj seminar nam je bio jedno lijepo zajedničko iskustvo

Drugi edukacijski trening 21.-22.04.2021

Uz poštivanje svih epidemioloških mjera u Zagrebu je u hotelu International održan drugi seminar, a koji je zapravo nastavak prvog seminara, za poslodavce i sindikalne povjerenike iz Sindikata željezničara Hrvatske i HŽ Infrastrukture. Sudionika je prvi dan 21.04 bilo 24 osoba a 23 osoba drugi dan 22.04 iz raznih dijelova Hrvatske.
Prije početka ovoga drugoga dijela seminara Katarina Mindum i Vesna Mlinarić su kratko rezimirale prethodne teme seminara na način da je Katarina Mindum rezimirala prezentacije Steana Regarda, a Vesna Mlinarić svoj dio iz prezentacija.
Vesna Mlinarić stručnjakinja iz Hrvatske u ovom Projektu sudjelovala je na seminaru i nastavila prezentacijom o dobrim i lošim praksama za dostojanstveni rad u Hrvatskoj, a koja je započeta u prvom seminaru kako bi radnici imali što više alata za ostvarivanje višeg stupnja dostojanstvenog rada. Naglasila je potrebu većeg broja dana godišnjeg odmora i ne ograničavanje broja dana koji se ostvare po radniku prema ugovorenim kriterijima. Problematizirala je visinu minimalne plaće u odnosu na prosječnu plaću, te konstatirala nedovoljnu njihovu visinu za dostojanstveni život unatoč mogućnosti njihovog povećanja za rad blagdanom, nedjeljom, u prekovremenom radu, dvokratnom i sl. Konstatirala je kako na sva povećanja plaće i na neoporezive iznose naknada, nagrada i potpora radnik nema pravo ako nisu ugovoreni kolektivnim ugovorima koji se na radnike primjenjuju. Ukazala je i na mogućnost ugovaranja kolektivnim ugovorima zaštite od svih oblika diskriminacije, a temeljem odredbi koje propisuje Zakon o suzbijanju diskriminacije.

Posebno je bilo potrebno obraditi osnovne odredbe iz Zakona o zaštiti na radu s obzirom da su sudionici seminara konstatirali kako se u potpunosti ne provodi procjena rizika i drugi dokumenti u svezi s istom. Vesna Mlinarić je sudionike kratko prezentacijom provela kroz temeljne odredbe Zakona o zaštiti na radu. Nakon toga formirane su četiri mješovite grupe-radionice radionice u kojima su sudjelovali i predstavnici radnika i poslodavca koji su ravnopravno raspravljali o mjerama za provođenje procjene rizika. Radionice je vodio Željko Bogović – HŽ Infrastruktura. Svi sudionici su se s posebnom pozornosti uključili u rad radionica, problematizirali provođenje Procjene rizika ali i nudili rješenja. Najveći problem su financijska sredstva koja se planiraju za te namjene na razini godine, no njihova raspodjela na razini cijelog HŽ-a nije poznata sudionicima. Sudionici seminara su naglasili da se često sami organiziraju i izvode radove dok im trošak utrošenog materijala bude refundiran, a rad nije plaćen. Na seminaru se naglasila i potreba obrazovanja povjerenika radnika zaštite na radu, te je obećano da će se ista u kratkom roku organizirati.
Evaluacija seminara ostvarena je radionicom. Sudionike smo pitali tri pitanja. O čemu ste razmišljali na seminaru i što ste posebno upamtili? Što vam se posebno dojmilo na seminaru? Kad se vratite na radno što ćete prvo poduzeti?

U odgovorima je potrebno posebno izdvojiti:

  • imamo praksu u primjeni zakona i možemo pratiti kod nas kako se propisi primjenjuju;
  • zajednički i ravnopravan rad u radionicama;
  • najviši stupanj suglasnosti radnika i poslodavaca o teškoćama u primjeni Procjene opasnosti;
  • međusobno bolje upoznavanje i druženje u zajedničkom radu u radionicama;
  • iako nam je sve poznato uvijek je potrebno podsjetiti se na Procjenu opasnosti i druge akte koji su s njom povezani kao i na probleme u provedbi;
  • trebalo bi održavati više seminara jer su oni vrlo korisni … i t d

Prvi edukacijski trening u Zagrebu, 24./25.03.2021

Uz poštivanje svih epidemioloških mjera u Zagrebu je u hotelu International održan seminar za poslodavce i sindikalne povjerenike iz Sindikata željezničara Hrvatske i HŽ Infrastrukture. Sudionika je bilo ukupno 24 osobe prvi dan i 22 osobe drugi dan iz raznih dijelova Hrvatske. Video vezom o socijalnom dijalogu u Norveškoj govorio je stručnjak iz Norveške, a stručnjakinja iz Hrvatske u ovom Projektu sudjelovala je na seminaru i govorila o socijalnom dijalogu u Hrvatskoj, te o nizu oblika ugovora o radu kojima se izigrava Zakon o radu.

Prema riječima stručnjaka iz Norveške prelazak sa vrsta ekonomije odredio je država koja ima oko četiri milijuna stanovnika rasprostranjenih po fjordovima. U ranije vrijeme osnovne gospodarske djelatnosti su bile poljoprivreda i industrija koje se razvojem tehnologije pretvaraju u niz uslužnih djelatnosti. Struktura gospodarstva određuje i tržište rada, ali i sindikalno članstvo i njegovu koncentraciju kod pojedinog poslodavca. Još uvijek je više poslodavaca kod kojih je sindikalno članstvo gotovo 100%-tno no podjelom tvrtki često se i ono smanjuje čime se potiho slabi utjecaj sindikata.

Socijalni dijalog je itekako razvijen a posebno tripartitni na razini države. Prava radnika se ugovaraju kroz utjecaj i dogovor socijalnih partnera a pregovara se o:
propisima iz svih područja djelovanja, a ne samo o Zakonu o radu;

  • kolektivnim ugovorima na nacionalnoj razini kojima se regulira radno vrijeme jer se radno vrijeme
  • smatra značajnom stavkom za dostojanstveni rad radnika:
  • javnoj nabavi, obrazovanju i sl.

Kao dobra praksa istaknut je tripartitni sporazum o bolovanju. Naknade za bolovanje veliki su trošak u Norveškoj jr one iznose 100% plaće radnika.
U sve ove i još druge rasprave i uz sve uvažavanje uključen je LO sindikat u Norveškoj koji zapošljava 3000 stručnih osoba različitog profila koji u svakom segmentu tržišta rada mogu odgovorno pregovarati. Norveški odnosno Nordijski model reguliranja uvelike je socijalniji od britanskog koji je naslonjen na američki sustav socijalnog dijaloga, a sindikati su slabi i uglavnom prava radnika iz rada regulirana su temeljem dogovora poslodavaca i vlade odnosno državne administracije.

Štručnjakinja iz Hrvatske naglasila je važne dokumente Europske unije, europskih sindikata i Međunarodne organizacije rada, te UN-a koji su pripremili alate za borbu protiv neformalnog i fleksibilnog rada. Zatim je opisala socijalni dijalog u Hrvatskoj na tri razine i to tripartitni, bipartitni na razini države, te na razini poslodavca. Poseban problem su ugovori o radu na određeno vrijeme, te ugovori koje sklapaju agencije za povremeno zapošljavanje. Ugovori o djelu su oblik izigravanja propisa kad ih sklapa radnik i poslodavac za redovne poslove radnog mjesta odnosno poslove koji zahtijevaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme te je upozorila primjerima na loše, ali i dobre prakse kad su sindikati uspjeli ugovoriti razna ograničenja koja su imala značajan utjecaj na dostojanstveni rad radnika u Hrvatskoj.

Svi sudionici su s iznimnom pozornosti pratili teme seminara

Četvrta plenarna rasprava u Rijeci, 21.08.2020.

U sklopu projekta DeWoTed u Rijeci je 21. 08. 2020. održana posljednja od četiri regionalne plenarne rasprave na temu dostojanstvenog rada.

U prvom dijelu je projektni tim Sindikata željezničara Hrvatske, nositelja projekta, ukratko predstavio elemente projekta te podsjetio na definiciju dostojanstvenog rada prema Međunarodnoj organizaciji rada i na elemente koji čine radne uvjete poštenim i dostojanstvenim, a koje je u svojoj rezoluciji iz 2017. definirao Europski parlament.

U drugom dijelu je projektni tim HŽ Infrastrukture, partnera u projektu, predstavio postupak i elemente izrade Procjene rizika te naveo praktični primjer plana mjera za otklanjanje nedostataka utvrđenih u Procjeni rizika u HŽ Infrastrukturi.

Iza ručka sudionici su se razdvojili u dvije grupe u kojima su bili zastupljeni i predstavnici poslodavca i predstavnici radnika. Raspravljali su o sigurnost na radu, procjeni rizika te naveli uska grla u postupcima otklanjanja opasnosti i štetnosti kojima je cilj poboljšavanje radnih uvjeta.

Nakon rasprave predložene su promjene koje bi poboljšale provođenje mjera otklanjanja rizika i povećale razinu dostojanstva rada:

  • bolja raspodjela financijskih sredstava –  striktno određena vremenska i financijska realizacija
  • suradnja u određivanju priorieta – plan mjera
  • pojednostavljenje javne nabave, smanjenje broja mjesta troška
  • svi kolodvorski objekti obnovljeni kod kapitalnih projekata
  • ugovor za redovno održavanje
  • popuna sistematizacije, zapošljavanje radnika za sitne popravke – obrtnička zanimanja
  • dodjela određenih financijskih srdstava voditeljima za hitne intervencije
  • dodjela financijskih sredstava šefovima kolodvora za sitne popravke
  • povećanje cijene sata rada
  • bolja komunikacija između sektora
  • uređenje radnih prostorija i prostora ( bojanje površina, ugradnja i održavanje klima uređaja, zamjena dotrajale stolarije, odgovarajuće osvjetljenje prostorija)
  • ažurna dostava zaštitne i službene odjeće i obuće odgovarajuće kvalitete
  • pravednija kategorizacija naknade za prijevoz na posao i s posla
  • smanjenje prekovremenog rada i mjesečna isplata za prekovremeni rad
  • zaštita radnika od gubitka zdravstvene sposobnosti

Treća plenarna rasprava u Osijeku, 11. 08. 2020.

U sklopu projekta DeWoTed u Osijeku je 11. 08. 2020. održana treća od četiri regionalne plenarne rasprave na temu dostojanstvenog rada.

U prvom dijelu je projektni tim Sindikata željezničara Hrvatske, nositelja projekta, podsjetio na definiciju dostojanstvenog rada prema Međunarodnoj organizaciji rada i na elemente koji čine radne uvjete poštenim i dostojanstvenim, a koje je u svojoj rezoluciji iz 2017. definirao Europski parlament.

U drugom dijelu je projektni tim HŽ Infrastrukture, partnera u projektu, predstavio postupak i elemente izrade Procjene rizika te naveo praktični primjer plana mjera za otklanjanje nedostataka utvrđenih u Procjeni rizika u HŽ Infrastrukturi.

Iza ručka sudionici su se razdvojili u dvije grupe u kojima su bili zastupljeni i predstavnici poslodavca i predstavnici radnika. Raspravljali su o sigurnost na radu, procjeni rizika te naveli uska grla u postupcima otklanjanja opasnosti i štetnosti kojima je cilj poboljšavanje radnih uvjeta.

Nakon rasprave predložene su promjene koje bi poboljšale provođenje mjera otklanjanja rizika:

  • pod prvom točkom zaključeno je da nabava mora bolje profunkcionirati
  • ručna kupnja sredstava koja će služiti za otklanjanje nedostataka trebala bi biti osigurana u sjedištu PRJ
  • sektor nekretnina bi trebao izraditi plan održavanja
  • kao jedna od bitnijih stavaka naveo se i potpuni nadzor nad izvršenjem radova (često se radovi obave nestručno, odnosno ne izvrše se do kraja)
  • otklanjanje utvrđenih nedostataka te nabavu materijala moraju obavljati sektori koji su nadležni za isto npr: prilikom utvrđivanja nedostataka na elektroinstalacijama Sektor EEP detektira kvar, isti bi trebali nabaviti sve potrebno te izvršiti sanaciju radova. Sada je slučaj da Sektor utvrdi nedostatak, a nabava materijala je na šefu kolodvora što nikako nije svrsishodna opcija
  • u cilju zaštite zdravlja radnika trebalo bi pokrenuti dodatne analize uzroka trajnog gubitka radne sposobnosti izvršnih radnika HŽI
  • procjene rizika po zakonskoj osnovi moraju biti dostupne svakom radniku što je u HŽI i slučaj. Preporuka je da se ista objavi i na Portalu HŽI
  • potrebno je rasporediti sredstva za održavanje po PRJ kako bi se ubrzali postupci otklanjanja nedostataka
  • u suradnji na nivou ovlaštenika poslodavca, povjerenika radnika i stručnjaka zaštite na radu potrebno je za svaku pojedinu PRJ odrediti prioritete održavanja zgrada
  • potrebno je pravovremeno pokretati postupke za usluge redovitih servisa i popravaka te sklapanja ugovora

Druga plenarna rasprava u Splitu, 30. 07. 2020.

U sklopu projekta DeWoTed u Splitu je 30. 07. 2020. održana druga od četiri regionalne plenarne rasprave na temu dostojanstvenog rada.

U prvom dijelu je projektni tim Sindikata željezničara Hrvatske, nositelja projekta, podsjetio na definiciju dostojanstvenog rada prema Međunarodnoj organizaciji rada i na elemente koji čine radne uvjete poštenim i dostojanstvenim, a koje je u svojoj rezoluciji iz 2017. definirao Europski parlament.

U drugom dijelu je projektni tim HŽ Infrastrukture, partnera u projektu, predstavio postupak i elemente izrade Procjene rizika te naveo praktični primjer plana mjera za otklanjanje nedostataka utvrđenih u Procjeni rizika u HŽ Infrastrukturi.

Iza ručka sudionici su se razdvojili u dvije grupe u kojima su bili zastupljeni i predstavnici poslodavca i predstavnici radnika. Raspravljali su o sigurnost na radu, procjeni rizika te naveli uska grla u postupcima otklanjanja opasnosti i štetnosti kojima je cilj poboljšavanje radnih uvjeta.

Nakon rasprave predložene su promjene koje bi poboljšale provođenje mjera otklanjanja rizika:

  • prva sastavnica zajedničke suradnje između poslodavca i sindikata, u cilju postizanja zadovoljavajućih radnih uvjeta je bolja komunikacija
  • kao jedna od mjera, koja bi također bitno pridonijela u osiguravanju sigurnih radnih uvjeta je i bolji odnos radnika prema materijalnim sredstvima
  • kako je otklanjanje nedostataka u svakoj PRJ problem lokalnog karaktera, potrebno je osigurati novčana sredstva na nivou same regije
  • jedan od bitnih problema je „prebacivanje odgovornosti“ za otklanjanje nedostataka, koji bi svakako trebalo riješiti osiguranjem novčanih sredstava na nivou regije
  • osiguranje kontinuiranog obrazovanja zaposlenika te unaprijediti ravnopravnost spolova
  • u svakom trenutku imati procjenu rizika koja odgovara stvarnom stanju na terenu
  • povećati broj ovakvih seminara kako bi se problemi rješavali razgovorom u jednoj opuštenijoj  atmosferi
  • vrlo bitno je da se na svakoj sjednici odbora raspravlja o nedostatcima te o određivanju prioriteta otklanjanja utvrđenih nedostataka
  • u svakom dijelu radnog procesa (uvođenje kvalitetnijih i sigurnijih radnih uvjeta) obavezno uključiti povjerenike koji najbolje poznaju probleme samih radnika na terenu
  • ubrzati dosadašnji postupak rada prilikom narudžbe radova

SŽH projekt DeWoTed –  rasprava o dostojnim uvjetima rada s partnerima u HŽ Infrastrukturi, 28.05.2020.

Nakon popuštanja mjera vezanih uz pandemiju 28. svibnja 2020. održan je pripremni sastank u sklopu projekta DeWoTed, koji Sindikat željezničara Hrvatske provodi u partnerstvu s HŽ Infratstrukturom.

Na sastanku je održana prezentacija o zakonodavnim, sektorskim i društveno – ekonomskim okvirima kao izvorima  izazova u promicanju dostojnog rada.

Projektni tim je utvrdio najrelevantnije teme te pitanja važna za dostojanstvene radne uvjete koja će biti temelj regionalnih rasprava te podijelio zaduženja.

Na četiri regionalna okrugla stola, od kojih je prvi planiran u Zagrebu u lipnju, a potom  u srpnju po jedan u Osijeku i u Splitu te posljednji u kolovozu u Rijeci, zaposlenici i poslodavci će nakon početnog mapiranja raspravljat o matrici ključnih pitanja koja su dogovorena te će dati preporuke za poboljšanje radnih uvjeta u sektoru u obje dimenzije: zakonodavnoj teoriji i u praksi.

Dogovoreni su i okvirni termini održavanja edukacijskih radionica na kojima će  hrvatski i norveški stručnjaci provesti osposobljavanje stručnog osoblja i  predstavnika socijalnih partnera koji sudjeluju u socijalnom dijalogu, dviju krajem 2020. te dviju početkom 2021. godine u Zagrebu.

Tijekom 2021. godine održat će se četiri regionalne radionica za predstavnike i članove partnerskih organizacija u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Do kraja ove godine predviđena je izrada knjige najboljih praksi, a za kraj projekta predviđena je popratna konferencija koja bi se trebala održati početkom 2022. Godine.

Od početka Projekta provodit će se kampanja putem društvenih medija kako bi se povećala svijest zaposlenika o pitanjima dostojanstvenog rada. Sve relevantne informacije objavljivat će se na web stranici projekta DeWoTed:  www.dewoted.eu/hr/o-projektu

Cilj Projektnih aktivnosti je analiza stanja u području uvjeta rada,  uočavanje problema i prepreka dostojanstvenim uvjetima rada te, uz primjere dobre prakse, uobličavanje načina na koje je moguće poboljšati uvjete rada kroz zakonodavstvo i u praksi.

Provođenjem projekta pružit će se podrška socijalnom dijalogu kroz jačanje vještina i kompetencija socijalnih partnera za uspostavu prakse dostojanstvenog rada u uskoj suradnji s norveškim partnerima.

Podržano od strane Norveške kroz Norveške grantove 2014-2021, u okviru programa “Socijalni dijalog – dostojanstven rad”

Prva regionalna panel rasprava u Zagrebu, 25.06.2020.

Održana prva regionalna rasprava iz projekta DeWoTed.

U sklopu projekta DeWoTed u Zagrebu se 25. 06. 2020. održala prva od četiri regionalne plenarne rasprave na temu dostojanstvenog rada. U prvom dijelu je projektni tim Sindikata željezničara Hrvatske, nositelja projekta, podsjetio na definiciju dostojanstvenog rada prema Međunarodnoj organizaciji rada i na elemente koji čine radne uvjete poštenim i dostojanstvenim, a koje je u svojoj rezoluciji iz 2017. definirao Europski parlament.

U drugom dijelu je projektni tim HŽ Infrastrukture, partnera u projektu, predstavio postupak i elemente izrade Procjene rizika te plan mjera za otklanjanje nedostataka utvrđenih u Procjeni rizika u HŽ Infrastrukturi. Iza ručka sudionici su se razdvojili u dvije grupe u kojima su bili zastupljeni i predstavnici poslodavca i predstavnici radnika. Raspravljali su o sigurnost na radu, procjeni rizika te naveli uska grla u postupcima otklanjanja opasnosti i štetnosti kojima je cilj poboljšavanje radnih uvjeta.  

Nakon rasprave predložene su promjene koje bi poboljšale provođenje mjera otklanjanja rizika:

  • dostupnost uvida u plan mjera svim radnicima HŽ Infrastrukture d.o.o.
  • troškovnik prema planu mjera
  • određivanje prioriteta ( PRJ liste prioriteta)
  • raspodjela novca po sektorima, prema potrebama
  • izvješće od prošle godine gdje su potrošena sredstva prema sektorima
  • rješavanje hitnih intervencija i tekućeg održavanja prema sektorima vlastitom organizacijom
  • sredstva ciljano namijenjena za realizaciju otklanjanja nedostataka  utvrđenih procjenom  rizika
  • usklađivanje svih sektora ( koordinacija)
  • ukloniti nelogičnost: ovlaštenik II razine odgovoran je, a ne planira sredstva Odrediti koordinatora za pojedino PRJP
  • zaokružen financijski plan